Academia - Udruženje mladih eksperata u BiH

Cao Merima,

drago mi je da si procitala tekst koji sam napisao. A vljda i ljudi sve vise bivaju alergicniji jedni na druge uslijed lose "klime" na radnim mjestu. Nadam se da ce se i drugi ukljuciti u ovu diskusiju...

CAOS,
Adnan.P

Mislim da se ne trebamo previse brinuti. Mi, kao prelazna generacija, od tradicionalnog ka modernom nacinu zivota, imamo probleme sa svim tim novotarijama. Ali generacije koje slijede ce vjerovatno biti imune na sve vrste napada koje donosi novo doba.
Kako smo mi prebolovali sve djecije bolesti (ospice, pljuskavice, karzamak...), tako ce generacije koje slijede imati da u djetinjstvu preboluju "klimozu", "elektrozu", "mobilozu", "CO2-ozu", ... ,i bice naravno otporni na kisele kise, a miris izduvnih gasova bice im poput ruza u proljece.

Sve u svemu, "trazili ste gledajte"!

Jos uvijek mozemo, prodati auto, poklonit mobitel i kompjuter, za stan se mogu dobiti dobre pare, a onda kupit dulum zemlje na Vlasicu, dvije krave i desetak ovaca. Imacemo cist zrak, zdrav zivot i sigurno manje stresa.
Al nesto kontam, sta kad zaboli zub, moze se dobit i kakva upala il slomit ruka, vjerovatno bih opet pozelio gradski asfalt, toplinu centralnog grijanja, il klime ljeti...

E sad ni ja sam neznam sta bih!

U svakom slucaju zanimljiva tema

Slazem se sa Zlajom definitivno, s tim u vezi kacim slijedeci tekst :

Prema onom što kažu današnji naučni stručnjaci, svi mi koji smo bili djeca u 60-ima, 70-ima i ranim 80-ima, vjerovatno ne bi trebalo da smo živi....
Dječiji kreveti su nam bili obojeni vrištećim bojama na bazi olova!
Nismo imali zaštitne poklopce ili brave na flašicama lijekova, vratima i ormarićima, a kada smo se vozili na biciklu, nismo imali kacige...

Kao djeca, vozili smo se u automobilima bez pojaseva i vazdušnih
jastuka...
Pili smo vodu sa česme u dvorištu, a ne iz flaše.

Jeli smo kolače, hljeb i mast i pili gazirana slatka pića, ali nikada
nismo bili debeli, jer smo se stalno igrali napolju. ..Dijelili smo jedno gazirano piće sa četiri prijatelja, iz jedne flaše, i niko od toga nije umro...

Provodili smo sate gradeći male automobile od raznoraznih otpadaka i onda se spuštali niz brdo, da bismo tek onda otkrili da smo zaboravili na kočnice!
Nakon što smo se nekoliko puta zabili u žbunje, riješili bismo
problem...

Otišli bismo smo od kuće ujutro i igrali se po cio dan, vraćali smo se kući kada bi se napolju upalila ulična svijetla...
NISMO IMALI MOBILNI!
Nezamislivo!
Nismo imali Play Station, Nintendo, X- Boxes, video igrice, 99
satelitskih programa na televiziji, filmove na videu, surround sistem, kompjutere ili Internet chatove...

Imali smo prijatelje! Izašli bismo iz kuće i našli ih...
Igrali smo između dvije vatre i ponekad bi nas lopta stvarno zaboljela...
Padali smo s drveča, znali smo da se posječemo, polomimo kost ili zub, i zbog tih nesretnih slučajeva nije bilo nikakvih sudskih tužbi...

Tukli smo se, udarali jedni druge, dobijali modrice i naučili kako da ih prebolimo. Izmišljali smo igre sa štapovima i teniskim lopticama..

Sama zamisao da nas roditelji vade iz nevolje ako smo imali problema u školi ili sa zakonom bila je nezamisliva...
Oni su ustvari podržavali školu i zakon. Nevjerovatno!
Ova generacija je proizvela neke od najboljih preuzimatelja rizika, rješavatelja problema i pronalazača, IKADA.
Imali smo slobodu, neuspjeh, uspjeh i odgovornost i naučili smo se sa tim nosimo.

Naci ce oni nacina da prezive, i bez nas

Post edited by: Merima.S, at: 2007/06/08 14:41

tema je veoma dobra. mislim da se stvarima, koje mogu utjecati na nase zdravlje, ne treba pristupati zdravo za gotovo. to, da li ce nove generacije biti imune na neke od novih, modernih bolesti, mi mozemo samo pretpostavljati, ali MI danas zivimo u svijetu kojem prijeti katastrofa ako se na vrijeme ne pocne reagirati, evo konkretno CO2. Zar treba cekati da novi narastaji postanu imuni, i istovremeno sretni da im miris zagadjenog zraka bude miris ruze. pa sta je sa principima odrzivog razvoja koji podrazumijeva da mi buducim generacijama trebamo ostaviti u nasljedje vise nego sto smo naslijedili, pri tome se misli na pozitivno nasljedje.
ja nisam strucnjak za oblast koja ima veze sa ovom temom, zagadjenjem okoline ili radnog prostora, ali bi bilo lijepo znati sta strucnjaci ove oblasti misle o tome, i koliko zaista prostor u kojem radimo s tog aspekta utjece na nasu produktivnost. pa strucnjaci, ako ovo citate, ukljucite se.
pozdrav svima

Pod prvo drago mi je Sakicu da si se ukljucio u diskusiju I iznio svoje vidjenje na ovu temu. Nije mi samo jasno sto bi bar ti kupovao dulum zemlje na Vlasicu kad bi ti bilo bolje kupiti komad zemlje oko Drine ili Rzava. Tamo je ipak klima malo vise blagonaklona nego li ona na Vlasicu. A proputovao sam puno kroz nasu domovinu, ali kanjon Drine je nesto posebno, ko to nije vidio i ne zna sta je ljepota, mada moram priznati da je Una prelijepa.

Gledajuci iz ove prespektive moram ze ipak sloziti da je najljepse doba mog zivota bilo u vremenu ljetnih raspusta koje sam s rodjacima provodio kod nane i dede na selu. Jeste da se radilo od zvijezde do zvijezde ali se imalo vremena i za igru, kupanje, bjesnjanje, pravljenje zijana itd.

Shvatam tvoje razmisljanje da ako se mi izlazemo nekim neprirodnim stvarima da ce nam imunitet ojacati. Ali takodje treba napomenuti da malarija postoji jako dugo, ali da ljudska bica jos nisu razvila odbrambeni sistem od te bolesti. Pitanje je veliko da li cemo ikad razviti otpornost prema CO2, cisto sumnjam a takodje nevjerjume da cemo postati imuni na supmorne kise. Takodje valja napomeniti da sve sto danas ispustimo u atmosveru vratit ce nam se za 50 god, pa je tako sasvim noramlno da danas imamo promlema s necistocama koje su ljudi izbacivali 40-50 godina. I predsjednik Bush se opire da pristupi potpisivanju dogovora o smanjenju emisije gasova koje pospjesuju efekat staklenika, zato sto nekolicina naucnika tvrdi da Zemlja neovisno od naseg sagorijevanja fosilnih goriva i sama prolazi kroz cikluse gdje stvara povecanu koncentraciju CO2. Kako li se sve ove promijene u prirodi desise u zadnjih 200 god nije mi jasno, a bas smo mi u tom periodu napravili industrijsku revoluciju. Zatim ne vjerujem da bi ikome od nas bilo drago da mu dijete oboli od nekakve alergije zato sto u obdanistu ili skoli nisu htjeli investirati u novu ventilatorsku sekciju.



Razumijem i ovo sto Merima pise, npr da ljudi nisi stavljali pojaseve pri voznji. Ali kad bi ljudi znali da energija pri brzini od 90 km/h je ekvivalentna slobodnom pad sa odprilike 32 m visine, donosno 7-8 sprata, najvjerovatnije bi stavljali pojaseve. Volio bih vidjeti tog junaka ili junakinju koja ce skociti bez ikakve zastite s te visine na asvalt. Mislim da se radi o neznanju koje proizvodi bahatost kod ljudi.

Onda Merima navodis kako smo mi bezbrizno trcali, igrali i tukli se jedni s drugima, vozili bicikla, spustali se niz brdo na trokolicama itd. Moram priznati da danasnja djeca mnogo toga propustaju sto smo mi cinili, zao mi je zbog toga. Ali sve povrijede uslijed tih nestasluka su fizicke prirode. Ko god je straznjicu, koljena i laktove bar jednom zdrljao niz asvalt zna kako to boli i pece, pa ce se cuvati drugi put. Ali kako se covijek moze cuvati od udisanja loseg zraka?!? Bio taj zrak vani ili unutra neke prostorije. Smatram bi bilo jako opasno ako bi se lose poslijedice uslijed izlaganja losem zraka samo tako previdile. Nekako svo to tvoje poredjenje mi nema neko jako naucno utemeljenje, i korelaciju sa pocetnom temom. Nemoj se ljutiti.

Da nije bilo ljudi koji su ulagali znanje, vrijeme i novac u razvoj i nova sazanja danas najvjerovatnije ne bi mi se oci mogle laserima operisati pa time oporaviti oslabljeni vid. Moj dedo rahmetli je morao otici u privremenu penziju zbog rada na reaktoru jer su mu alkoholne pare skoro u potpunosti bile razjele jetru. Zmislite da su u toj fabrici bile instalisane dobre i jake odsisne komore pa da ti ljudi koji su bivali u tom procesu nisu obolili od loseg zraka kojeg su danonocno udusali.

Sasvim je razumljivo da danasnji naucnici mogu ustanoviti poslijedice od stvari koje su se desavale 60, 70, 80-tih godina, nisu oni vodovita Dzemila pa da mogu vidjeti u buducnost, ali je vazno da oni danas ukazu na stvari koje bi nam mogu steti i od koje bi se trebali cuvati. Ne zive ljudi od 90-tih u zatvorenom prostoru, vec nekoliko hiljada godina, ali se generalno malo zna o poslijedicama izlaganja losem unutrasnjem zraku. Malo se i ulaze u istazivenje u ovoj grani tehnike. U to se moze svako uvjeriti i sam, dovoljno je da posjeti stranice univerziteta diljem svijeta.

Na karju moram reci da vas oboje niste oborili moje tvrdnje naucnim tezama vec ste onako nasumice osporavali ono sto sam ja naveo. Nemoj te se ljutiti vec mi argumentima ukazite na pogresno razmisljanje.

Srdacno,
Adnan.P

Dragi Ado,

nije mi bila namjera da obaram tvoju teoriju, i naravno da tekst koji sam prikacila nije naucno utemeljen.
To je tekst koji mi se nasao pri ruci, i gledano sa strane humora, htjela sam da malo ubacim vedrine u temu
Nadam se da mi nisi plaho zahatario

Moje znanje o ovoj temi je vrlo usko, ali svakako cu ga podijeliti s vama.
Gledano iz konteksta onog proslog teksta htjela sam reci da se priroda dobrim dijelom pobrinula za nase zivote, kad to kazem, mislim na ionizaciju zraka.

Ionizacija nastaje kada prirodno zračenje sa zemlje i sunca te kiša i vjetar pocnu da stvaraju električki nabijene čestice (molekule), tzv. ione (pozitivne i negativne). Ioni spajaju međusobno sitne čestice u zraku u veće, koje onda više ne mogu lebdjeti zbog svoje veće mase i padaju na tlo.

Negativan ion se u zraku stvori na molekuli kisika, ako joj se priključi elektron viška. U atmosferi se stvara više negativnih iona, nego pozitivnih, jer površina Zemlje sadrži višak elektrona. Negativni ioni kisika pomažu revitalizaciji i osvježenju zraka. Pozitivni ioni sadržani u dimu, prašini i raznim drugim industrijskim polutantima stalno ulaze u okolnu atmosferu. Negativni ioni iz okoline putem oluje, kiše i grmljavine neutraliziraju pozitivne ione polutanata i očiste zrak.

S druge strane imamo zatvoreni prostor gdje nam priroda ne moze mnogo pomoci ako sami sebi ne pomognemo.
Jer u zatvorenim prostorijama postoji neravnoteža između veće količine pozitivnih iona i manje količine negativnih iona. Grijanje i klimatizacija, kao drugi faktori zatvorenog prostora sprečavaju regeneraciju (reionizaciju) zraka, ako to ne činimo na umjetan način pomoću elektroničkih ionizatora.

Saznala sam da su mnoge zemlje donijele propise o potrebnom nadzoru određenih zagađivača u zraku i njihovim standardnim odnosno graničnim vrijednostima. Jedino je pitanje, gdje se takav nadzor vrši, koliko često i da li je o tome javnost dovoljno informisana.

Postoji dakle neka ravnoteza u prirodi,koju kao i obicno narusi covjek.No, najbitnije je da postoji dovoljno razvijena svijest o tome koliko zapravo cijeli taj proces donosi dobro /lose cijelom covjecanstvu.

P.S Sakic se nije ukljucio u diskusiju (STO NE ZNACI DA NECE) to je bio Zlaja i njegov Vlasic

Kupicemo mu par jutara zemlje, da nam salje friskog sira

Ostajte mi zdravo i veselo, i sto cesce provjetravajte prostorije .

M.